Montessori vrtić pohađaju djeca od treće godine. Preduvjet upisa u vrtić su usvojene kulturno- higijenske navike. Pohađanje vrtića za dijete može biti radosno, ali i neugodno iskustvo. Kao preduvjet uspješnog upisa u vrtić važno je da dijete dođe vidjeti vrtić u vrijeme upisa. To mogu biti kraći boravci u vrtiću od pola sata do dužeg boravka. Jako je važno upozoriti roditelje na pravila i kućni red vrtića. I roditelji mogu doživjeti polazak djeteta u vrtić neugodno. Različiti faktori kao zaposlenost majke, nesređeni uvjeti u obitelji, teškoće u razvoju djeteta mogu tome doprinijeti.
Veći broj djece ne odbijaju vrtić i adaptacija traje najviše dva tjedna. Brzoj i uspješnoj prilagodbi doprinosi i sama organizacija rada u vrtiću ili kako M. Montessori kaže pripremljena sredina.
Organizacija rada – organizacijski i tehnički preduvjeti brze i uspješne prilagodbe:
- Odgojitelji uvijek rade u istoj smjeni.
- Uvijek su dva odgojitelja u vrijeme kada dolazi najviše djece od 8 i 30 do 16 ili popodne od 15 do 19 sati. Za ručkom i pomoćnica, kuharica.
- Djecu posebno upoznajemo s vježbama iz praktičnog života. Tijekom promatranja uočili smo da djeca posebno uživaju u igri ili u radu s konkretnim predmetima vezanim za domaćinstvo. Vježbe prelijevanja, sipanja, kuhanje, miješanje tijesta, zalijevanje cvijeća, pranje stola, polica postaju djeci razlog dolaska u vrtić. Vježbe postaju „prelazni objekt“ koji im olakšava prilagodbu. Obavezno nošenje rezultata njihovog rada (slike, kolači, slano tijesto) kući, igra jako važnu ulogu i prilagodbi.
- Različita kronološka dob djece (mješovite skupine) – ovo je posebno značajni faktor ili olakšavajuća okolnost kod prilagodbe u slučaju mlađe djece. Starija djeca postaju im modeli ponašanja. Zajedničko druženje, sudjelovanje u aktivnostima koje su gore navedene čini ih važnim i radosnim.
5. Posuđivanje materijala iz vrtića kao slikovnice,igračke zamjenjuje
Odnos odgojitelja prema djetetu i roditelju
Suradnja tj. komunikacije odgojitelja i roditelja bazira se najčešće na individualnim razgovorima odgojitelja, pedagoga s jedne strane i roditelja i djeteta s druge strane.
Odgojiteljice odlučuju na temelju promatranja djeteta u skupini
a) da li će se i koja odgojiteljica vezati više za dijete,
b) da li će dijete uključivati s drugom djecom,
c) ili će dijete ostaviti određeno vrijeme da se igra samo, odvojeno od druge djece.
Odgojitelj se u svom izvještaju osvrće koliko je dijete boravilo ili tražilo samo odgojitelja, koliko se samo igralo ili samo provodilo vrijeme bez želje za kontaktom s drugom djecom ili odgojitelje, koliko je vremena provodilo sa svojim vršnjacima i koliko je vremena provodilo sa starijom djecom.
Ovo su jako važni pokazatelji koliko se dijete privikava, a ujedno govori i o dječjem emocionalno-socijalnom statusu. Na temelju toga možemo vrlo praktično savjetovati roditelje, da li da produže ili smanje vrijeme boravka, i kako djetetu pomoći kod odvajanja.
Odgojitelj uvijek naglašava da svako dijete ima pravo na svoje individualnosti koje ne ugrožavaju drugu djecu.
U razgovoru s roditeljima koji se odvijaju prema dogovoru (individualnim ili po dolasku po dijete) treba što više iznijeti informacija o djetetu, posebno, ako je u pitanju mlađa kronološka dob.
Roditelji i odgojitelji trebaju što češće razmjenjivati obavijesti o navikama djece. Razmjena informacija o osobitostima njihova ponašanja i dnevnim događajima pridonose osjećaju prihvaćanja i podrške. Verbalni sukobi ili velike razlike u pristupu djetetu treba izbjegavati posebno ispred djeteta.
Ako se dijete ni nakon dužeg vremena ne prilagodi, odbija ulaziti u vrtić bez obzira tko ga dovodi u vrtić potrebno je uključiti i stručne suradnike u prilagodbu.
Savjeti za roditelje:
– Razgovarati s djetetom o vrtiću. Uvijek razgovarati o tome što se radi u vrtiću. Što manje pitati dijete „što si radio u vrtiću“, a više mu ponuditi odgovor: Danas ste pekli kruh u vrtić. Baš mi je drago, možda i mi možemo peći kruh. Sutra možemo pitati tetu (obavezno je imenovati) recept.
– Bili ste u šetnji, da li ste bili na igralištu; Koga si držao za ruku, da li si tetu (ime tete) držao za ruku ili svoju novu prijateljicu
– Vidim da ste crtali, da li je to bilo voće, da li si jeo voće u vrtiću, …
– Da li si bio jako tužan? Da li su i druga djeca bila tužna?
Također u prilagodbi može igrati značajnu ulogu i nepoznavanje književnog jezika koji se govori vrtiću, jer dijete u svojoj obitelji najviše koristi dijalekt.
Ovi savjeti su zaista vezani za Montessori vrtić i za djecu stariju od tri godine. Djeca jasličke dobi, posebno mlađe jasličke dobi prolaze kroz različite intenzivne faze razvoja te njihovo vrijeme prilagođavanja treba biti još specifičnije.
Na internetu smo također našli i različite web stranice koji daje savjete na ovu tematiku.
www.nasa-djeca-i-mi.forumj.biz/t184
www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/3094/Cuvanje-djece.html
www.bebe.hr/arhiva/244/tema_broja.html
Također na internetu na ovu temu mnogi vrtić ima svoju stranicu.